predavanja

Sukladno Ugovoru o korištenju sredstava Ministarstva kulture objavljujemo HUiU članove koji su ostvarili pravo na “Jednokratne potpore nezavisnim profesionalcima u kulturi” :

• Debora Trusgnach 5.000 kn
• Ivana Tomić 5.000 kn
• Katja Kliba 5.000 kn
• Kristina Nefat 10.000 kn
• Petra Pletikos 10.000 kn
• Saša Đuračić 10.000 kn.  

Preuzmite:

PRIRUČNIK: Samostalni (slobobdni) umjetnik

„Suradnja i (z)druženje” je međunarodni projekt kojeg je HUiU provodio od srpnja do prosinca 2019. godine u suradnji s partnerima Poligonom, kreativnim centrom iz Ljubljane. Cilj ovog projekta je bio da partneri tijekom 6 mjeseci osmisle novi međunarodni projekt koji će informirati i educirati afirmirane i neafirmirane samozaposlene umjetnike o njihovim mogućnostima, pravima i obvezama da bi se što učinkovitije pozicionirali na polju suvremene kulture i umjetnosti, ali i na tržištu rada. Da bi stvorili što bolje preduvjete za osmišljavanje novog međunarodnog projekta HUiU i Poligon su proveli, između ostalih, i iduće istraživačke aktivnosti: 

• proučili su i istražili zakonske regulative Hrvatske i Slovenije o pravima i obvezama afirmiranih i neafirmiranih samozaposlenih umjetnika.

• proveli su 10 intervjua (5 u Hrvatskoj i 5 u Sloveniji) sa samozaposlenim umjetnicima o njihovim potrebama, ali problemima s kojima se susreću na polju suvremene kulture i umjetnosti te na tržištu rada.

Aktivnosti projekta „Suradnja i (z)druženje u potpunosti je financirala Zaklada Kultura nova. 

Preuzmite:

PRIRUČNIK: INTERVENCIJE UMJETNIKA U JAVNOM PROSTORU / PROŠLOST I SADAŠNJOST, MOGUĆNOST RAZVOJA GRADOVA

Od 2019. godine HUiU posebnu pozornost posvećuje razvoju, provedbi i promociji Istraživačko-zagovaračkog programa. Konkretno u 2019. godini Istraživačko-zagovarački program se temelji na osmišljavanju i provedbi istraživačko-zagovaračkih aktivnosti kojima je cilj definirati mogućnosti povratka izvornih umjetničkih djela u javne i privatne prostore u Republici Hrvatskoj. Naime, za vrijeme bivše Jugoslavije, točnije 60.-ih, 70.-ih i 80.-ih godina proteklog stoljeća, bila je normalna praksa da javne prostore (hotele, knjižnice, banke i sl.) krase izvorna umjetnička djela domaćih i inozemnih umjetnika. Osim što su tada javni i privatni prostori bili lišeni današnjeg neukusa u uređenju interijera (tiskane replike umjetnika, jeftini posteri i slike kupljeni u masovnim trgovačkim centrima i sl.), bili su i svojevrsne galerije i platforme za promociju umjetnika.

Stoga je HUiU u suradnji s izv. prof. dr. sc. Kristinom Afrić Ratikovac te studentima prve godine diplomskog studija Fakulteta ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković iz Pule, smjer Turizam i razvoj, proveo istraživanje o javnim i privatnim prostorima Pule u kojima su nekada bili izloženi umjetnički radovi hrvatskih i inozemnih umjetnika. Zadatak studenata je bio posjetiti unaprijed detektirane javne i privatne prostore te istražiti povijest nastanka pojedinog umjetničkog djela, definirati autora ili skupinu autora, fotografirati umjetničko djelo, odnosno ocijeniti sadašnje stanje, očuvanost i ulogu umjetničkog djela u prostoru. U istraživanju je sudjelovao 23 studenta/ice koji su obišli brojne javne i privatne prostore u gradu Puli te gradske parkove i javne površine. Tijekom istraživanja studenti su detektirali više od 50 različitih umjetničkih djela, odnosno skulptura, mozaika, slika, tapiserija, spomenika, grafika, crteža i murala, ali i uporabnih predmeta koji imaju umjetničku vrijednost, primjerice lusteri, fotelje, stolice, klupe, šankovi, stubišta i sl.

Prema prikupljenim informacijama, umjetnička djela nastajala su u razdoblju od 60-ih godina 20. stoljeća do sredine 2018. godine, a u njihovom nastajanju sudjelovalo je više od 30 umjetnika iz Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Što se tiče očuvanosti pojedinih umjetničkih djela, ista su vrlo dobro očuvana, posebice ona koje se nalaze u zatvorenim prostorima, dok su spomenici i skulpture koje se nalaze na javnim površinama i parkovima često devastirani, ali i nedovoljno i neadekvatno održavani. Tijekom istraživanja najveći problem s kojim su se studenti susretali bio je detektiranje autora pojedinih djela, budući da na većini nije istaknut ni potpis ni godina nastajanja. Problem im je bio shvatiti i kontekst njihovog postavljanja u određeni javni prostor, a odgovor na to pitanje nisu im mogle dati ni javne institucije u čijim se prostorima pojedina umjetnička djela nalaze. Bez obzira na navedene probleme, studenti su tijekom ovog istraživanja stekli novi pogled na svoj grad i kulturu življenja u njemu.

U sklopu kampanje udruge Zelena Istra “Koja je prava cijena tvoje odjeće – održiva i pravedna modna industrija” tijekom Europskog tjedna smanjenja otpada organizira niz događaja. Jedan od njih je okrugli stol “ODRŽIVA I PRAVEDNA MODNA INDUSTRIJA” koji će se održati u petak 22.11. od 20:00 sati u galeriji HUIU u Puli.

Brza moda nam donosi:
Tvornice pune obespravljenih radnika
Rijeke pune toksičnih kemikalija
Ormare pune nepotrebne odjeće
Odlagališta puna prošlotjednih modnih trendova

Na okruglom stolu očekuje nas predstavljanje Fashion Revolution pokreta uz modnu dizajnericu riječke Manufakture, Višnju Huljev, inicijatorice pokreta u Hrvatskoj, ali i naših lokalnih dizajnera koji promišljaju održivu modu, novinara, aktivista, radnica tekstilne industrije. Sudionici okruglog stola: Višnja Huljev, Lara Bagar, Kristina Nefat, Ivana Tomić, Mia Miletić, Uroš Raguž, Jelena Batelić Magdalena Janczuk, Nina Brnić, Irena Burba…

Slijedi POP-UP IZLOŽBA LOKALNIH ZERO WASTE DIZAJNERA te “Vintage wave – Timeless clothing” modne inicijative iz Labina

Nakon okruglog stola ostanite na druženju iću i piću uz nezaobilazan BUKANOISE kolektiv!

Svakodnevno se odijevamo, katkad pomno usklađujemo kombinacije, a katkad dohvatimo prvo što nam se nađe pri ruci. No koliko nam često prođe kroz glavu: tko je skrojio, a tko sašio ono što nosimo, koliko je ljudi sudjelovalo u procesu nastanka nekog odjevnog predmeta, i gdje su ga i u kakvim uvjetima izradili. Odnosno, kako to da mu je cijena tako niska? Osim toga, tekstilna industrija jedan je od najvećih zagađivača okoliša, odmah nakon naftne industrije. Proizvodnja pamuka zahtijeva ogromne količine vode – čak 2700 litara za samo jednu pamučnu majicu i odgovorna je za isušivanje čitavih područja. Boje za tkaninu jako su štetne i zagađuju tlo i vodu… Usprkos štetnom utjecaju na okoliš, proizvodnja odjeće raste iz godine u godinu i u posljednja dva desetljeća povećela se za 400%!

Ovaj događaj organizira se u sklopu obilježavanja Europskog tjedna smanjenja nastanka otpada (EWWR 2019) uz financijsku podršku Istarske županije u sklopu projekta “Kako smanjiti nastanak otpada u Istri”

Okrugli stol „Intervencije umjetnika u javnom prostoru – prošlost i sadašnjost, mogućnost razvoja gradova“
(organizatori: Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika – HUiU, Istarska kulturna agencija – IKA i Arena Hospitality Group).

Mjesto događanja: Park Plaza Histria u Puli, 15.10.2019. u 17 sati.

U sklopu projekta IN DIS ART koji sufinancira Zaklada kultura Nova
te u sklopu projekta razvoja publike IN DIS PUBLIC koji sufinancira Ministarstvo kulture RH HUIU provodi aktivnosti koje doprinose razvoju Istraživačko-zagovaračkog programa HUiU-a. Podaktivnosti navedenih projekta sufinanciraju i Grad Pula te Istarska županija- Regione Istriana, dok na provedbi istih HUiU surađuje s Istarskom kulturnom agencijom – IKA-om.

Organizator okruglog stola je Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika – HUiU iz Pule i voditeljica razvoja Istraživačko-zagovaračkog programa HUiU-a Kristina Nefat.

Sudionici:
1. Moderatorica Suzana Jašić – predstavljanje teme Okruglog stola i gostiju,
2. Aleksandra Vinkerlić – predstavljanje IKA-e i „Kreativne jeseni u Istri“,
3. Izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković – predstavljanje knjige Anamnesis – dijalozi umjetnosti u javnom prostoru, uvod u temu okruglog stola,
4. Manuela Kraljević AHG – primjer dobre prakse,
5. Dr. sc. Kristina Afrić – Ratikovac – Društveno odgovorno poslovanje,
6. Kristina Nefat i studenti – predstavljanje istraživanja studenata FET-a: Mapiranje postojećih umjetničkih djela u javnom prostoru grada Pule,
7. Dragana Sapanjoš – akademska umjetnica,
8. Breda Bizjak, arhitektica – Otvoreni grad,
9. Gordana Trajković, povjesničarka umjetnosti – Gradnja i urbanistički razvoj Pule.

Konkretno u 2019. godini program se temelji na osmišljavanju i provedbi istraživačko-zagovaračkih aktivnosti kojima je cilj definirati mogućnosti povratka izvornih umjetničkih djela u javne i privatne prostore u RH. Naime, za vrijeme bivše Jugoslavije, točnije 60.-ih, 70.-ih i 80.-ih godina proteklog stoljeća, bila je normalna praksa da javne prostore (trgove, parkove, hotele, knjižnice, banke i sl.) krase izvorna umjetnička djela domaćih i inozemnih umjetnika. Osim što su tada javni i privatni prostori bili lišeni današnjeg neukusa u uređenju interijera (tiskane replike umjetnika kupljene u masovnim trgovačkim centrima i sl.), bili su i svojevrsne galerije i platforme za promociju umjetnika.

HUIU je u suradnji sa studentima Fakulteta ekonomije i turizma iz Pule tijekom prve polovice 2019. proveo istraživanje o prisustvu izvornih umjetničkih djela u javnim i privatnim prostorima u gradu Puli u kojima su nekada bili zaista izloženi umjetnički radovi hrvatskih i inozemnih umjetnika. Da bismo što uspješnije ovaj problem zagovarali među zainteresiranim dionicima lokalne zajednice u suradnji s vanjskim stručnjacima izv. prof. dr. sc. Sandrom Uskoković, dr. sc. Kristinom Afrić-Ratikovac, Gordanom Trajković, Aleksandrom Vinkerlić iz Istarske kulturne agencije, Manuelom Kraljević iz Arena Hospitality Group-a HUiU organizira okrugli stol na temu „Intervencije umjetnika u javnom prostoru – prošlost i sadašnjost, mogućnost razvoja gradova“.

Tema okruglog stola, kojemu je cilj definirati mogućnosti povratka izvornih umjetničkih djela u javne i privatne prostore, također obuhvaća pojam regeneracije gradova vođenih kulturom. Izraz regeneracije sada je postao uobičajen, počeo se koristiti prije 20 – 25 godina, označavajući mogućnost za transformaciju i obnavljanje mjesta kroz kulturne aktivnosti. Regeneracija vođena kulturom relevantna je za gradove koji su prošli ili prolaze kroz velike ekonomske promjene, mjesta koja su izgubila svoju industrijsku bazu te su se morala ponovo razviti kroz kulturne i umjetničke aktivnosti. Velika Britanija ima jaku tradiciju obnove vođene kulturom, postindustrijska mjesta poput Glasgowa kao Europske prijestolnice kulture, koji je to učinio vrlo uspješno i Liverpoola koji je slijedio Glasgowove korake te koristio diskurs regeneracije vođene kulturom kao jedim od svojih glavnih temelja razvoja grada..

„Postoji li išta drugo osim kulture koja može promijeniti gradove? Kultura je jedino što može promijeniti gradove. Tu se ne misli samo na kulturne transformacije i ljude koji djeluju na području kulture, koji mogu intervenirati u javnim prostorima, koji mogu preuzeti zapuštene prostore ili stvarati kreativne centre. Ovdje je riječ o mentalitetu, kultura je jedino što može promijeniti način na koji ljudi razumiju životnu okolinu, kvalitetu života, što cijene u mjestu u kojem žive, gdje rade, kako se kreću, kako postavljaju i organiziraju svoj život. Najvažnija uloga kulture je osnaživanje društva i ljudi kako bi preuzeli odgovornost za svoje okruženje.“ Dr. Beatriz Garcia, Director of Impacts 08 in Liverpol, UK.

Ako postoji dobra mješavina doprinosa dizajnera, umjetnika, glazbenika, kreativnih ljudi, pisaca, ljudi koji razumiju i cijene kvalitetu života, kvalitetu zgrada, ulogu arhitekture, ulogu urbanizma tada postoji mogućnost regeneracije. Tada se događa da ljudi zahtijevaju više, žele još, žele bolje. Žele da ih se shvatiti ozbiljnije. Tada je i političarima teže ne uvažavati mišljenja ljudi. Dakle, to je i svojevrsni instrument demokracije. Osnaživanje ljudi je demokratizacija okoline, a kultura ima veliku ulogu u pronalaženju rješenja za ove izazove.